O izložbi

Svakako, neka vrst pustoši duha. Jer ako cvijet nije bljesak vječnosti u našem oku, što onda je?

Zato je pravo pitanje: Što bi Zagreb bio bez Floraarta? Bez više od pedeset godina cvijeća u srcu grada. Bez stotina i tisuća različitih i čudesnih biljaka, svakovrsnih aranžmana, akcija, svetkovina i čarolija koje smo vidjeli, doživjeli i primili. Kao dar i kao dio naše tradicije. Kao našu hortikulturu ili točnije – kao kulturu samu. Dakle, što bi Zagreb bio bez Sajma cvijeća, bez Floraarta?

Odgovor je jednostavan: to ne bi bio Zagreb kakav su nam ostavili naši preci, to ne bi bio Zagreb kakav smo dužni ostaviti našoj djeci!

Zato nije pretjerano reći da ovo zagrebačko hortikulturno i kulturno događanje svoje korijene crpi još iz daleke 1891. godine ili 1906. jer to su godine prvih zagrebačkih cvjetnih izložbi zabilježenih na starim razglednicama. Naravno i ta su se vremena oslanjala na ona još starija, na tradiciju zagrebačkih srednjovjekovnih vrtova, onih dražesnih oaza ljepote iz kojih je kasnije niknula perivojna kultura grada, kultura čiji su povijesni vrhunac svakako perivoj Maksimir i linija gradskih parkova koji čine Lenucijevu potkovu.