Zagrebački Holding Hrvatski English
Mapa webaLinkoviInfo kutak

120 godina Zrinjevca

2. rujna 2013. - Ove godine obilježavamo 120 godina djelovanja i postojanja naše tvrtke. Povijesna priča o Zrinjevcu ujedno je priča o Zagrebu te njegovoj dugoj i bogatoj parkovnoj tradiciji. Još početkom 20. stoljeća Zagreb je nazvan gradom "lijepih perivoja" i tako uz onaj bijeli, postao i zeleni Zagreb.

No početak vrtlarske djelatnosti u Zagrebu i razvoja parkova i perivoja seže još u srednjovjekovno razdoblje. Tada se na zagrebačkim prostorima javljaju hortulusi – vrtovi mješovite namjene u kojima se uzgajalo takoreći sve: voće, vinova loza, povrće, ljekovito, začinsko i uresno bilje. Tijekom 18. i 19. stoljeću nastaju Sjeverna i Južna promenada Strossmayerovo i Vrazovo šetalište, Maksimir, Mirogoj, perivojni trgovi Zelene potkove (remek-djelo europskog historicizma), Botanički vrt, Ribnjak, zagrebački drvoredi, uređuju se prelijepe zagrebačke perivojne šume (Tuškanac)… Koliki je bio uzlet tog zagrebačkog hortikulturnog duha, svjedoči i činjenica da su, nakon izgradnje Mirogoja, i mnoga mala gradska groblja pretvorena u perivoje.

Utemeljenje Gradske vrtlarije
Nakon razornog potresa 1880. godine, u Zagrebu je pokrenuta obnova i modernizacija mnogih dotrajalih četvrti i građevina. Podignute su reprezentativne javne zgrade, po europskom ukusu i stilu uređeni su parkovi, perivoji i fontane, organiziran je javni prijevoz i komunalne usluge.

U nakani da pronađe što bolje, što vještije i što kreativnije vrtlare i povjeri im skrb o gradskim vrtovima, perivojima i promenadama –  Gradska uprava  je 1893. utemeljila Gradsku vrtlariju. Ta je ustanova sa svojom stručnom djelatnošću brzo pridonijela ljepšem urbanom izgledu te je Zagreb nazvan gradom perivoja.

Prvih četrdesetak godina (do 1932.) uređeno je 115.000 m2 javnih nasada. Te površine i u današnje vrijeme daju vrtlarski pečat najužem gradskom središtu. Nakon I. svjetskog rata Grad svojoj vrtlariji dodjeljuje nove površine u Markuševcu (25 ha) za potrebe rasadničke proizvodnje. U Vrtlariji je 1939. bilo zaposleno oko 100 radnika.

Krajem II. svjetskog rata gradski nasadi posve su zapušteni, a Vrtlarija djeluje samo simbolično. Poslije rata (do 1947.) nasadi se masovno uređuju uz sudjelovanje samih građana. Početkom 1948. Gradska se vrtlarija reorganizirala te je postala ustanova sa samostalnim financiranjem i djeluje pod imenom Nasadi.

Stupanjem na snagu nove administrativne podjele Grada 1955. godine, neke općine osnivaju vlastita komunalna poduzeća te im povjeravaju javne nasade. Zbog nestručnosti i različitih pristupa njezi bilja na parkovnim i perivojnim površinama, a  koje nisu održavali Nasadi, izazvane su goleme štete.
Između 1955.-1957. godine nasadi su s Cvjetne ceste premješteni na Remetinečku cestu 15. Tu su izgrađeni staklenici, klijališta, skladišta, radionice i druge gospodarske zgrade.

Flora – poduzeće za gradsko zelenilo
Godine 1962. ponovno dolazi do reorganizacije poduzeća te se mijenja ime i nastaje Flora – poduzeće za gradsko zelenilo. Značajna su djelatnost postali projektiranje i uređenje nasada za tzv. „treće osobe“.

Na temelju ugovora sa Skupštinom grada Zagreba Flora se iznova počinje brinuti o uređenju i njezi (održavanju) svih javnih nasada u Gradu. Osim 1.419.000 m2 uređenih nasada, sanira gradska korovišta predviđenih za izgradnju novih naselja, odnosno uz prometnice, periferne ulice i prilazne ceste iz svih pravaca.

Godine 1968. poduzeće zapošljava oko 300 radnika. Organizirano je sedam radnih jedinica i dva samostalna pogona. Osim Flore u Gradu djeluje još desetak vrtlarskih poduzeća među kojima je nesklad  i slaba suradnja.

Tek su 1975. gradske upravne strukture poduzele mjere za udruživanje u poduzeće  kojemu bi se povjerile sve vrtlarske djelatnosti. Tijekom 1976. i 1977. provedeno je udruživanje Flore, Rasadnika u Jankomiru  te Unikuma – Hortikulture u ZRINJEVAC, sa sjedištem u Remetinečkoj.

Planovi poduzeća usklađeni su sa planovima razvitka Grada. Modernizirane su sve djelatnosti, uređivane su i održavane sve veće površine javnih nasada (od 676.600 m2 u 1966. do 3.569.374 m2 u 1978. i 8.375.151 m2 u 1994.).

Neprestano se povećavao standard održavanja gradskih nasada te je u razdoblju 1975. – 2005. Zrinjevac posve izmjenio izgled zagrebačkih nasada,  postao značajnim javnim poduzećem te se svrstao uz bok najkvalitetnijih europskih vrtlarskih službi.

Od godine 2006, prijenosom poslovnog udjela, Zrinjevac je pripojen Gradskom komunalnom gospodarstvu, odnosno od 2007. djeluje kao Podružnica Zrinjevac u sklopu Zagrebačkog holdinga.